Današnji trend, barem na našim prostorima (a zna se da mi često kasnimo za svetom), je nažalost takav da mladi ljudi koji slušaju elektronsku muziku blage veze sa životom nemaju odakle je zapravo sva ta dance kultura i „4/4 muzika“ potekla!
Pišemo ovaj blog tekst kako bi izrazili poštovanje prema žanru koji je započeo epohalnu eru muzike za đuskanje i provod iz čega se rodila čitava kultura svetskog klabinga, DJing-a, kao i nove dimenzije socijalno-društvenog užitka i biznisa. To je (govoreći o ciljnoj grupi ljudi kojima je namenjen ovaj tekst) čist izvor većine onoga uz šta se provodimo danas – Disco Music!
Upravo ono što je na primer i DJ Denis Sulta dokazao 2017. godine provlačeći disko trake kroz svoj set u sred većinski tvrdog lajnapa na „No Sleep Novi Sad“ stejdžu Exit Festivala.
Oh da, Disco je nekad bio totalni underground i alternativa – muzički pravac koji se stvorio iz bunta i želje za nečim novim, nečim što će naterati ljude da više plešu i uživaju u bogatim varijacijama kombinacije nekoliko muzičkih žanrova (Pop, Soul, Funk, Jazz, pa čak i Rock). Početkom sedamdesetih, disko se rodio u sklopu urbane američke klupske scene, sveden na kućne žurke i improvizovane diskoteke. Inače, reč „disco“ potiče od francuske reči „discothèque„, a diskotekom se zapravo označavao noćni klub u kome se muzika puštala sa gramofona.
Već u drugoj polovini te decenije disko je dostigao ogroman komercijalni uspeh koji se ogledao kroz njegov veliki uticaj na poznate radio stanice, klupski život, DJ-ing, modnu industriju, stil života poznatih ličnosti i mladih ljudi, porast izvođača i producenata tog žanra, kao i uticaj na ostale muzičke žanrove.
Poslušajte kako taj vajb današnjoj publici kroz svoje edite fenomenalno prenosi Late Nite Tuff Guy:
Svi znamo za najpopularniji klub na svetu gde je disko muzika dostizala svoj vrhunac noćnog provoda i gde se istorija ispisivala za naredne generacije – Studio 54, koji je osnovan 1977. godine od strane dvojice preduzetnika tog vremena: Steve Rubell-a i Ian Schrager-a.
Ujedno, te godine disco era dostiže vrhunac svoje popularnosti kroz film „Saturday Night Fever“ koji opisuje tadašnji život disko generacije sa odgovorom na pitanje: „Kako da đuskam u diskoteci, a da me svi primete!?„. Takođe, tu je i film „Thank God It’s Friday“ iz 1978. Diskoteka Studio 54 je kroz filmsko platno opisana u filmu 54 (1998), a ove godine izlazi dokumentarac Studio 54 (2018).
Još jedan od današnjih predstavnika i ljubitelja disko varijacija je i Jeremy Underground:
Disco je jednostavno bio ključ za dalji razvitak elektronske muzike za ples, a naročito House muzike koja je počela polako da se razvija početkom osamdesetih godina u Čikagu od strane klupskih DJ-eva i producenata tog vremena (tačno nakon velikog pada Disco epohe – Disco Demolition Night).
House je u današnje vreme žanr sa najvećom sličnošću sa originalnom disko muzikom (posebno Chicago House kao prvi u svojoj branši). Jedan od nekolicine važnih i uticajnih ljudi koji su pomogli da se Disco zvuk formira u svoj prepoznatiljivi oblik je i Frankie Knuckles, čovek koji je samo nekoliko godina kasnije dobio titulu koja ga je veličala do kraja života: „Godfather of House„.
DJ i producent koji poslednjih godina vrlo često radi Disco setove po celom svetu je i Tensnake:
Nakon toga, druga polovina osamdesetih godina je donela Techno muziku kao proizvod mešavine Chicago House-a, Elektronike, Electro/Jazz-a, Funk-a i Elektra, na čelu sa pionirima detriotskog tehna odnosno tehna uopšte: Derrick May, Juan Atkins i Kevin Saunderson.
Jedan od razloga zašto se prvi tehno rodio baš u Detroitu je taj što disko nije uspeo toliko dugo i intenzivno da opstane u ovom gradu. Sa druge strane, Derrick May i Kevin Saunderson su bili veoma fascinirani klupskom scenom Čikaga i Chicago House-om. Jedan od prvih dokaza tome je i May-evo 1987-1989 planetarno hit izdanje „Strings of Life“ (izdato pod njegovim aliasom „Rhythim Is Rhythim“) i smatra se „all time“ klasikom house i tehno muzike istovremeno!
Početkom devedesetih je već počeo da se razvija Trance, pa nakon toga još bezbroj žanrova i podžanrova elektronske muzike.
Uglavnom, nije retka pojava da jake i poznate techno glave kroz svoje setove provuku disco i house trake sa vokalima i emocijom koja pogađa i najsirovije tehnaše! Neki od primera su kad Marco Carola svoj set na Ibizi zatvara sa disco/house numerom „Move Your Body (The House Music Anthem)“ od Marshall Jeffersona, a tu je i Carl Cox koji je na kraju seta u klubu Space zavrteo obradu Neo-Soul hita od Angie Stone „Wish I Didn’t Miss You„.
Poenta cele priče je manje više bila da se Disco danas ne sme zapostaviti, zaboraviti, a ponajmanje omalovažavati od strane ljudi koji slušaju i vole elektronsku muziku, đuskaju i provode se uz nju. Ukoliko uživate život gde su povremeni ili česti izlasci u diskoteke, klubove i ostala mesta koja vam pružaju dobar provod važan aspekt vašeg života – setite se da ta muzika uz koju đuskate u sebi nosi iskru disko duha sedamdesetih!
Kristijan Molnar nas je prosto oduševio kad je na Lovefest-u 2017. zatvorio Fire Stage sa pesmom „Gerd Janson & Shan – Surrender„. To jutro je jednostavno bilo magično za sve prisutne, nebitno da li neko više voli techno zvuk ili house tvrđi ili mekši – svi su đuskali kao da je žurka tek počela! Upravo o toj emociji govorimo (motajte video ispod na 46:10 min i gledajte do kraja)!
Neki od najpoznatijih predstavnika disko talasa sedamdesetih i osamdesetih koje morate poznavati su: Chaka Khan, Grace Jones, Thelma Houston, Diana Ross, Cher, Donna Summer, Bee Gees, Boney M, Billy Ocean, Cerrone, Dan Hartman, Madonna, Miquel Brown, Gloria Gaynor, Amii Stewart, Chic i tako dalje.
Disco u poslednjih 20-30 godina živi kroz house, nu-disco, neo-disco, pop i funk sa izdanjima izvođača kao što su Daft Punk, Jamiroquai, Kylie Minogue, Madonna, Spiller, Modjo, Stardust, Justin Timberlake, Bruno Mars i mnogi drugi. Najaktuelniji projekat koji ovaj zvuk vraća u život, kroz setove DJ-eva koji su oduvek propagirali ovaj vajb, je Glitterbox od strane kluba Ministry Of Sound iz Londona (u saradnji sa Defected etiketom naravno). Obožavamo njihov Glitterbox Radio Show – čekirajte slobodno!
Takođe, ne zaboravimo još jedan bitan detalj svake diskoteke na svetu: Disco Ball (poznate i kao „mirror ball“ ili „glitter ball„) – predmet koji je tako jednostavan, a opet stvara neopisivu magiju u klubu kad se u mraku u nju upere svetla. Normalno, taj doživljaj postaje potpun kad se uz vizualizaciju spoji odgovarajući zvuk.
Mislimo da se disco muzika vraća na velika vrata u svom modernom retro izdanju, a imamo i primere DJ-eva koji su se tu i tamo preorjentisali na nežniji House, Disco-House i Disco-Tech zvuk. HOT SINCE 82 je jedan od njih! Tu su i neki njegovi stari setovi koje volimo više puta da preslušavamo.
Za kraj ipak mora da ide još jedan video sa nastupa Denisa Sulte sa NSNS stage-a Exit festivala 2017! Pozdrav do sledećeg blog teksta, a do tada DAJTE ŠANSU DISCO MUZICI – iznenadićete se kako će da vas izvoza! 🙂
Tekst: Marko Bjelić