Iskomercijalizovani Afro House danas puni arene, VIP zone su važnije od plesnog podijuma, mimovi sa društvenih mreža potpisuju jake ugovore, a superzvezde iz nerelevantnih muzičkih žanrova i sveta mode iskaču na „techno binu“. Da li je novac postao glavno merilo uspeha — i kuda to vodi umetnost DJing-a?
1) Od „undergrounda” do globalne matrice: Afro House i Keinemusik
Poslednjih godina afro house je postao mainstream jezik klubova i festivala. Beatport-ovi pregledi za 2024/2025 ističu afro house kao jednu od najbrže rastućih korpi, sa listama top-sellera i labela u kojima se Keinemusik pojavljuje rame uz rame sa MoBlack-om, Defected izvođačima i drugima.
Dodatno, saradnja Keinemusik ekipe sa pop imenima dodatno „cementira” crossover — primer je pesma „Move” (Adam Port, Stryv, Keinemusik) koja je dobila i verziju sa Camila Cabello, što je jasan signal da zvuk živi u širokom (i unosnom) domenu striminga i radio-playa.
2) Publika snima — ko još pleše?
Istovremeno, menja se ponašanje publike: sve više ljudi snima umesto da pleše, pa se neki klubovi i festivali vraćaju „no phones” politici. Guardian i Beatport su dokumentovali talas žurki i klubova koji lepe stikere preko kamera i traže prisutnost u trenutku – primeri se ređaju od Mančestera do Ibize i Berlina.
View this post on Instagram
Istraživanja i komentari (Northeastern, El País) ukazuju da telefoni smanjuju doživljaj i pamćenje događaja, pa je ovo više od nostalgične reakcije — radi se o kvalitetu iskustva.
3) Meme ekonomija: slučaj „Ibiza Final Boss”
Letnji viral „Ibiza Final Boss” (Jack Kay) pokazuje koliko brzo mim može postati proizvod: potpisao je ugovor sa influencer agencijom i već izbacio sopstvenu numeru „Ibiza Final Boss” (u saradnji sa Carnao Beats), dok videa i fotke sa Solomunovih večeri u Pači kruže mrežama.
View this post on Instagram
Ovo je školski primer kako prepoznatljivo lice i narativ donose booking ponude i sponzorstva — često brže nego što lokalnom DJ-u pođe za rukom da dođe do sličnog fee-ja uz godine rada.
4) Popularne superzvezde na techno bini: Anyma × Travis Scott, Naomi Campbell, Paris Hilton…
Na [UNVRS] Ibizi, 5. avgusta 2025, Travis Scott se pojavio kao gost iznenađenja tokom nastupa Anyme (polovina Tale Of Us), što su potvrdili i najava organizatora i izveštaji muzičkih medija — događaj je eksplodirao na mrežama.
Paralelno, Naomi Campbell je ove godine najavljena/viđena kao DJ na evropskim događajima (npr. i-D žurka tokom PFW u martu, kao i klupske večeri ovog leta), često u tandemu sa Wolframom.
View this post on Instagram
Da „celebrity DJ” nije novina podseća i Paris Hilton — njen Tomorrowland 2023 set je javno dostupan.
Zaključak: u eri spektakla, kapital (i algoritamska pažnja) vuku program. To ne znači da nema talenta — ali ulaznica do glavne bine sve češće je brend, ne selekcija.
5) Ekonomija scene: honorari gore, rizik na promoterima
Honorari u konstantnom porastu + skupi letovi + inflacija = „vrlo rizični budžeti”, kažu promoteri u analizi Resident Advisora. Posledica: manji klubovi i srednji festivali dižu cene ili smanjuju rizik tokom bukiranja, a lokalni DJ-evi neretko ispaštaju.
IMS Business Report 2025 procenjuje industriju elektronske muzike na oko $12,9 milijardi, dok elektronski izvođači čine 18% line up-ova top 100 festivala — rast postoji, ali novac se ne distribuira ravnomerno.
Istovremeno, talas otkazivanja pokazuje krhkost nezavisnih evenata: AIF beleži 72 otkazana/odložena festivala u 2024. (duplo više nego 2023), uz objašnjenja o rastu troškova.
6) Šta je sa umetnošću selekcije?
Ako je za booking važniji hype od muzičke priče, dolazimo do pitanja: da li se potiskuje umetnost selekcije — konstruisanje narativa, građenje tenzije, čitanje dance floor-a? Napetost između brenda i zanata vidljiva je svuda: najskuplji slotovi idu imenima koja garantuju prodaju; „srednja klasa” DJ-eva (koja zaista drži scenu) gura sve teže. Podaci o distribuciji booking-a dodatno oslikavaju realnost gde mali procenat aktera radi lavovski deo tržišta.
7) „Svako može biti DJ” — ili AI?
S druge strane, tehnologija skida ulazne barijere: Spotify-jev AI DJ menja očekivanja publike u pogledu selekcije, dok softveri sa „AI automix/stems” funkcijama olakšavaju tehnički deo posla. Ovo ne „ubija” scenu, ali menja percepciju vrednosti veštine.
View this post on Instagram
8) Uloga promotera i bukera: održivost vs preživljavanje
U RA izveštaju promoteri otvoreno govore o balansiranju fee-jeva, negovanju rezidenata, dugoročnim odnosima sa agentima i edukaciji mlađe publike — strategije koje vraćaju fokus na lokalni kvalitet i održivost.
Kada tržište vuče ka „instant gratification” programima, jedino protivteža su rezidentske večeri, prve karte (early bird), transparentnost i svesno miksovanje međunarodnih i domaćih imena. Time se vraća duh PLUR-a — Peace, Love, Unity, Respect — nastao na njujorškim rejvovima ranih ’90-ih, kao podsetnik da je zajednica važnija od kalkulacije.
9) Gde smo mi u svemu?
- Publika: kupuj karte ranije, podrži rezidente/warm up set, odloži telefon makar sat vremena po setu.
- Promoteri: jasno komuniciraj viziju, gradite rezident tim i kontinuitet — hype gost + jaki lokalci.
- DJ-evi/producentska scena: investiraj u muziku (originale, remixe i edite), u storytelling i prepoznatljiv sound, a ne samo brend.
Epilog: Da li novac vlada?
Da — novac i pažnja sve češće odlučuju ko svira, a mimovi i „celebrity drop-in” momenti umeju da poguraju karijere brže nego izbor muzike i veština miksa. Ali — publika, promoteri i rezidenti i dalje imaju moć da vrate ples (i kriterijume) u centar pažnje. Ako izaberemo dancefloor umesto „feed-a”, ima nade da će umetnost DJing-a ostati iznad algoritma.
Ideju za tekst dala MIJU.